Edin Pašović

Edin Pašović

ponedjeljak, 24 Mart 2014 00:00

Kartografija mozga

Ime koje ćete najviše vidjeti u ovom kontekstu je Tony Buzan, čovjek koji nije izmislio Mind mapping (mada on voli da tvrdi suprotno pred širokim masama), ali je najviše pridonio popularizaciji ove metode prezentacije misli, koncepta i projekata od 70-tih godina prošlog stoljeća do danas. Mind map ili mapa uma je dijagram koji počinje od jednog centralnog pojma i iz njega izvlači kategorije, koje se potom dijele na podkategorije, koje imaju svoje podkategorije i tako unedogled. Te kategorije su u većini mapa uma riječi, ali mogu podjednako biti i slike, tabele ili druge vrste vizualnih objekata – bitno je jedino da su na neki način povezane sa centralnim pojmom oko kojeg se sve vrti.

Ovakav način predstavljanja informacija ima svoje prednosti naspram standardnog zapisivanja svega u obliku teksta. Tekst je linearan i čita se jednosmjerno, od početka do kraja. Želimo li doći do određene informacije u tekstu, obično moramo čitati sve redom dok ne naletimo na istu. Mape uma nam omogućavaju da, počevši od centralne ideje, biramo pravac kojim se krećemo, preko kategorija i podkategorija do finalne informacije koju tražimo. Ubrzavajući snalaženje i navigaciju unutar složenih koncepata i ideja, mape uma nam omogućavaju veću preglednost cjelokupnog koncepta ili projekta, te stimulišu vizualno razmišljanje i vizualno rješavanje problema.

Mape uma obično se koriste za prikaze dizajna kompleksnih sistema, rješavanje problema i prikaze hijerarhije, mada ih samoproglašeni gurui promoviraju i kao idealna sredstva za team-building, stvaranje sinergije u timskom radu, razvoj kreativnosti, jačanje radnog morala i razne druge bombastične namjene, za koje autor ovog teksta, nažalost, nije našao nikakve utemeljene dokaze, ni nakon detaljne pretrage po bazama ozbiljnih naučnih radova, niti nakon autorovog ličnog istraživačkog pokušaja da uz pomoć mapa uma stekne prijatelje, postane popularan i zaradi svoj prvi milion. Drugim riječima, ako do sada niste koristili mape uma, ne očekujte da su ono za šta ih predstavljaju. Ali ne dozvolite ni da vas zbog toga obuzme skepticizam, pa da ih nikada ne probate koristiti, jer za određene vrste poslova predstavljaju idealan alat i mogu vam uveliko uštedjeti vrijeme i olakšati rješavanje specifičnih problema kroz vizualno razmišljanje.

Zašto koristiti XMind 2013?

Obzirom na sve navedeno, mape uma se ne čine pretjerano komplikovane. Ako ste obdareni osnovnim grafičko-dizajnerskim vještinama, sve bi se ovo moglo napraviti u Illustratoru ili Corelu. Ako niste, možete i uz pomoć SmartArt grafika u običnom MS Wordu dobiti vrlo prihvatljive rezultate. Zašto onda uopće učiti novi program samo radi izrade mapa uma? Razloga ima više nego dovoljno.

XMind je pravljen sa fokusom na jednostavnost. Većina korisnika naviknutih na rad u MS Officeu ne bi trebala provesti duže od 5 minuta da shvate sve osnovne funkcije programa. Napredne funkcije, također, nisu ni teške za razumjeti niti pretjerano skrivene od korisnika da bi gubili vrijeme tražeći gdje se nalaze. Ako nešto ne ide od ruke, Help sistem je jasan, pregledan i jednostavan. Ko ne voli čitanje, može na Youtube servisu lako naći tutoriale u kojima se za u 5 do 10 minuta objašnjava većina funkcija.

Kada prvi put pokrenete XMind, dočekati će vas niz predložaka sa mnogim primjerima iz prakse, tako da ne morate počinjati sa praznom pločom, već odmah uskačete u primjer koji je najsličniji ideji koju imate u glavi i započinjete rad.

User-friendly pristup se dalje oslikava i u naprednom radu sa programom. Recimo, napravili ste glavnu temu i četiri kategorije, sa svim podkategorijama. Shvatili ste u međuvremenu da vam treba peta kategorija. Ništa lakše – ubacite novu kategoriju i sve prethodne će se razmaknuti kako bi napravile mjesto. Nije potrebno da išta sami pomjerate ili uređujete (osim ako želite ručno odrediti redoslijed kategorija ili tema), već je sve riješeno dinamičkim layoutom koji se samostalno prilagođava zavisno od broja kategorija, veličine fontova koje koristite, broja podkategorija, dužine riječi i svega ostalog što bi moglo uticati na finalni izgled mape uma. Ovo vam omogućava da se fokusirate na sadržaj umjesto na izgled, te da projekat, koliko god kompleksno izgledao, uvijek zadrži prihvatljivu dozu preglednosti (što je uostalom i glavna svrha korištenja mapa uma).

ponedjeljak, 24 Mart 2014 00:00

Vrijeme je za promjene

LightZone nije tipičan freeware alat za obradu fotografija za početnike. Za razliku od Picasse, Aurore i sličnih rješenja, ovdje nećete naći par magičnih dugmadi koja će riješiti sve vaše probleme na fotografiji, poput popravljanja kontrasta, pojačavanja izraženosti boja, uklanjanja crvenih očiju, kurjih očiju ili šuma na slici. Zapravo, ako ste početnik, moguće je i da će vas količina opcija i njihova kompleksnost isprva zastrašiti. Srećom, tu je izvanredan help sistem kao i veliki user community na web stranici autora, kojeg se isplati posjetiti i upoznati se sa softverom, jer jednom kada ovladate složenim opcijama, rezultati koje ćete moći postići biti će daleko bolji od jedan-klik-solucija koje nudi freeware konkurencija.

LightZone bi se prije mogao svrstati u kategoriju sa profesionalnim fotografskim alatima poput Adobe Lightrooma ili Apple Aperturea. Kao i navedeni alati, njegova glavna namjena je profesionalna obrada velikog broja RAW ili JPEG fotografija u kratkom vremenu uz sve napredne postavke za izvlačenje što više detalja iz sirovih datoteka. Sličnosti u interfejsu i pristupu obradi, također, znače da će se korisnici Lightrooma i Aperturea u vrlo kratkom roku osjećati kao kod kuće i bez problema baratati svim naprednim opcijama. Donedavno, Lightzone je bio i tu negdje u susjedstvu sa Lightroomom i Apertureom što se cijena tiče. Cijena verzije 3.9 kretala se oko 200 KM. Kao što je to i u podnaslovu već rečeno, od verzije 4.0 LightZone je postao freeware alat, što je sigurno potez koji će privući brojne korisnike. 

Organizacija i ustrojstvo

Lightzone se sastoji od dva glavna modula - Browse za organizaciju fotki i Edit za obradu. Browse modul omogućava razvrstavanje fotografija po različitim kriterijima prije obrade, ocjenjivanje, mijenjanje rotacije, te izmjene metadata podataka. Iz ovog modula je moguće direktno primijeniti bilo koji od već gotovih stilova (styles), poslati fotku na štampanje ili je eksportovati. Nažalost, opcija eksportovanja ne nudi ništa osim JPEG i TIFF formata, što je izuzetno siromašan odabir.

Edit modul se fokusira na obradu trenutno odabrane fotografije, koja zauzima centralno mjesto na interfejsu. Manje iskusni korisnici mogu odabrati neki od brojnih stilova koji se nalaze na lijevoj traci, a koji su ustvari sačinjeni od niza već unaprijed definisanih postavki, koje se mogu doštimavati i nakon primjene stila. Napredni korisnici mogu stvoriti i svoje vlastite stilove kako bi ih primjenjivali na većem broju fotografija. S desne strane je glavni dio i srž ovog programa – traka sa alatima. Koristimo je tako što odaberemo bilo koju od 12 opcija za podešavanje (prikazanih ikonicama), nakon čega se u traku ubacuje prozorčić sa detaljnijim postavkama odabrane opcije. Pa tako imamo ZoneMapper (slično Curves opciji u Photoshopu), Relight (kontrola svijetla i sjenke), Sharpen i Gaussian Blur (izoštravanje i zamućivanje), Hue/Saturation, Color Balance i White Balance (manipulacija bojama), Black and White (konverzija kolor fotografija u crno-bijele), Noise Reduction (uklanjanje šuma), te Clone, Spot i Red Eyes (manipulacija detaljima). Sve navedene opcije, osem zadnje tri nabrojane, mogu se primijeniti globalno na cijelu fotografiju, ali se isto tako mogu ograničiti i samo na određeno područje, koje definišemo crtajući “masku” na dijelu slike na kojem želimo da promjene budu vidljive.