ReactOS

Da počnemo sa jednim od onih koji najviše obećavaju i koji bi u budućnosti mogao biti izuzetno koristan ako njegovi developeri nastave iole stabilan dosadašnji tempo razvoja (zadnja verzija, koju smo testirali za ovaj tekst, objavljena je početkom februara ove godine). ReactOS je open source operativni sistem čiji je cilj kompatibilnost s aplikacijama napravljenim za Windows 2000 i novije Microsoftove OS-ove. I istina, ulaskom u My Computer/Control Panel/Add-Remove programs dolazite do aplikacijskog menadžera sličnog onima u različitim distribucijama Linuxa, gdje imate pregledan spisak instaliranih i dostupnih programa. Vjerovatno će vam, kao i nama, srce poskočiti od radosti kada na spisku vidite LibreOffice, SeaMonkey, Firefox, Total Commander, 7-Zip, BitTorrent, Operu, VLC Player, Diablo 2 demo i ostale ljepote. Mnoge od njih rade sasvim OK, naročito ako budete imali sreće pri instalaciji drivera, s tim da SeaMonkey i Firefox mogu imati velike probleme u prikazu web sajtova, pa stoga preporučujemo korištenje Opere – i to one starije verzije, 9.64.

Interfejs i izbor opcija su veoma slični onima u Windowsu, kako bi se zainteresovani korisnici mogli što brže prilagoditi, a krajnji cilj autora je postići takav nivo kompatibilnosti, da korisnici mogu samo ukloniti Windows i preći na ReactOS, a da uopšte ne primijete posljedice u radu. Ukoliko ga želite isprobati, to naravno možete učiniti kroz LiveCD metod, ne instalirajući ga na hard disk. Međutim, želite li pokušati izvući više iz OS-a, radovat će vas činjenica da instalacija protiče bez ikakvih poteškoća – jedino izaberite FAT fajl sistem umjesto EXT2 te, u slučaju da ga isprobavate u VirtualBoxu, odaberite Other kategoriju za operativni sistem, umjesto na zvaničnom sajtu ReactOS-a preporučenog Windows XP-a. Po ulasku na desktop, nisku rezoluciju i dubinu boja mijenjati na isti način kao u Windowsu – klikom desnom tipkom na desktop i ulaskom u Properties/Settings.

Ukratko, zgodan komad softvera. ReactOS je karakterističan po tome što se s njim čak može i nešto konstruktivno uraditi, ali čitav projekat ima jedan nezgodan problem – manjak kvalitetnih programera koji su voljni posuditi svoje vrijeme i znanje za njegov razvoj.

https://www.reactos.org/download

 

MenuetOS

Ovaj OS na najupečatljiviji mogući način pokazuje koliko su mainstream operativni sistemi neoptimizovani i natovareni suvišnim stvarima. MenuetOS je velik 817 KILOBAJTA i pokreće se za, ne znam, neke četiri sekunde. Yep! Na tom malom prostoru MenuetOS je napakovao lijepo dizajniran grafički interfejs sa start menijem, ikonicama i prozorima, 2D i 3D igre (tačnije, pet njih), sliku za desktop, sedam tehnoloških demoa i widgeta (na primjer, sat na desktopu po uzoru na Windows), program za crtanje, alat za kreiranje screenshotova, preglednik fotografija i brojne druge stvari. 

Za još veću dozu adrenalina i zabave, sa zvaničnog sajta možete skinuti dodatni CD sa shareware verzijama Quakea, Dooma i još nekim igrama. Želite li ga pokrenuti, potrebno je da prilikom bootanja pritisnete Escape tipku za ulazak u konfiguracijski meni, te uključite podršku za CD uređaj, koja je po defaultu isključena, vjerovatno zarad stabilnosti, pošto se sve što ćete vidjeti ovdje nalazi u testnoj fazi. OS je toliko optimizovan da se 3D igre čak i u virtuelnoj mašini izvode vrlo brzo. A, za pokretanje na pravim računarima potreban vam je čitač floppy diskova (užas, znamo), što možete izbjeći ako prema uputstvima na zvaničnom web sajtu napravite bootabilni CD.

1/1

 

Menuet OS se primarno razvija u 64-bitnoj verziji, mada je dostupna i zastarjela 32-bitna, koju je slobodno redistribuirati okolo (za 64-bitnu je autor to zabranio). Također, ovaj operativni sistem nije namijenjen surfanju Internetom zbog zaista groznog web browsera. Normalan browser je dodatak kojeg fanovi ovog projekta trenutno najviše traže.

http://www.menuetos.net/download.htm

 

KolibriOS

A, muči li vas potreba za konfigurisanjem MenuetOS-a, na raspolaganju imate i ovu njegovu varijantu, koju njena komuna sasvim sporo razvija, ali je zato malo lakša za koristiti. KolibriOS je također vrlo nezahtjevan – za rad zahtijeva samo 8MB RAM-a i ISO mu je “težak” svega 12MB – a, uprkos tome, sadrži hrpu aplikacija kao i Menuet, drivere za popularne grafičke, zvučne i mrežne kartice, te preko 30 igara. Sve se pokreće gotovo instantno i optimizovano je do te mjere, da ćete početi žaliti zbog činjenice što ovo nije u malo boljem stanju, da makar predstavlja kakvu-takvu konkurenciju Windowsu, OS X-u i Linuxu. Mislim, zamislite sistem atraktivnog interfejsa, gdje se sve čak i na prosječnom hardveru pokreće gotovo instantno, a premetanje kojekakvih pješčanih satova dok se programi učitavaju je nepoznanica. 

Boljka mu je, kao i u izvornoj verziji OS-a, web browser, koji ovdje uspijeva biti još gori. 

http://kolibrios.org/en/download

 

Haiku

O Haiku operativnom sistemu smo već prije detaljno pisali, pa vam je možda već poznat. Radi se o jednom od najljepših alternativnih operativnih sistema, kompatibilnim sa BeOS-om, kvalitetnim OS-om iz ‘90-ih, koji se isticao svojim naprednim 64-bitnim fajl sistemom. Razvoj Haikua je poprilično poodmakao, pa on u svojoj trenutnoj alpha 4 verziji radi pouzdano – prilikom pokretanja ponudit će vam da li ga želite testirati u LiveCD načinu rada ili ga instalirati na hard disk. Ovo drugo protiče intuitivno i glatko, a sve što pri tome trebate uraditi jeste kreirati particije u za to predviđenom alatu koji će se pokrenuti prije instalacije. 

Solidna lista aplikacija uključuje kvalitetan web browser, alate za snimanje zvuka, obradu i gledanje videa i grafike, kao i one za BeOS, koje su sada kompatibilne s Haikuom. Interfejs filozofija se vrti oko zanimljivo dizajniranog start menija u gornjem desnom uglu i činjenice da se stavke koje označavaju otvorene programe redaju jedna ispod druge, umjesto u taskbaru, što listu otvorenih programa čini preglednijom nego u Windowsu. Kao i sve nepravde na ovom svijetu, sporost razvoja Haikua proizilazi iz manjka volje (čitaj: para) u developerskoj zajednici okupljenoj oko njega, jer je projekat zaista zaslužio veću popularnost i šansu da zamijeni komercijalne i veće operativne sisteme.  

U svakom slučaju, vrijedi pogledati o čemu se radi, a možda ga čak odlučite koristiti za neku specifičnu aktivnost. 

https://www.haiku-os.org/get-haiku

 

Syllable Desktop

Syllable je varijanta AtheOS-a, open source operativnog sistema koji je napravljen s ciljem da bude funkcionalan klon AmigaOS-a. Dok je AtheOS još davno lipsao (zadnja stabilna verzija mu je izašla 2001. godine), Syllable krasi još uvijek relativno aktivan razvoj sa prostim ciljem jednostavnog pružanja još jednog funkcionalnog besplatnog operativnog sistema. Stvar je vrlo optimizovana, te zahtijeva tek bilo koji Pentium i 32MB RAM-a, pa autori ističu da ga možete iskoristiti za instalaciju na kakav prastari računar koji bi se ugušio pod težinom modernih i sveobuhvatnih Linux distribucija. Prilikom bootanja u virtuelnoj mašini, odaberite odgovarajuće postavke zavisno od toga da li koristite VMware ili VirtualBox i u login okviru selektujte “root” i upišite “root” u polje za lozinku.  

Nažalost, osim što biste ga eventualno mogli pogledati iz radoznalosti, Syllableu ćete teško naći neku drugu konkretnu svrhu, pošto oko njega nije okupljena posebno aktivna komuna koja će za njega razviti dovoljan broj kvalitetnih programa, niti je operativni sistem baš toliko optimizovan koliko autori vole isticati (njihov nativni browser mora da je najbugovitija stvar na svijetu). Mada, valja spomenuti jako fin alat za snimanje CD-ova, po imenu Simple Burn.  

http://web.syllable.org/Syllable/index.html

 

PC-BSD

Znate, uvijek sam smatrao da stvari od početka treba postaviti na pravo mjesto i od prvog koraka graditi ih kako treba, a ne popravljati poslije. Haotičan razvoj Linuxa i njegovo naknadno peglanje za široke narodne mase rezultiralo je time da ga te mase teško prihvataju. Slična stvar je sa FreeBSD-om, iako taj operativni sistem nije namijenjen za one krhke duše, nego za ljude kojima je Linux dosadio (vidi uvod u tekst).

Enivej, pošto FreeBSD nije spreman za desktop korištenje, nego ga treba detaljno konfigurisati za to, preporučujemo umjesto njega PC-BSD, čiji je cilj da BSD iskustvo učini bliskim običnim smrtnicima. Stoga on sadrži nekoliko grafičkih interfejsa u koje spadaju XFCE i GNOME, package manager za instaliranje aplikacija među kojima su one i za Linux, kao i generalno intuitivno dizajnirane alate i vodiče za konfigurisanje. OS se redovno nadograđuje novim verzijama, pa je tako PC-BSD u trenutku testiranja bio zasnovan na najnovijem FreeBSD-u 10. 

S druge strane, instalacijski ISO fajl ovog operativnog sistema je golem (3,6 GB) i njegovi minimalni zahtjevi predstavljaju suštu suprotnost optimizaciji MenuetOS-a: 64-bitni procesor, 1GB RAM-a i 12GB prostora na disku. U svakom slučaju, budite spremni na to da će PC-BSD raditi nešto sporije u odnosu na Mint, Mageiu i druge popularne Linux distribucije. 

http://www.pcbsd.org

 

OpenIndiana Desktop

Nakon što je Oracle ugasio razvoj OpenSolarisa, programeri koji su radili na njemu započeli su OpenIndiana projekat – open source fork OpenSolarisa. Ovaj operativni sistem izgleda i radi fantastično, te ima vrlo detaljne konfiguracijske mogućnosti, slične onima u Linuxu. Po ulasku u sistem, osnovne opcije poput rezolucije, tema kojima mijenjate izgled prozora i sličnih podešavate preko sistemskih opcija u menijima u vrhu ekrana i kontekstualnog menija na desktopu. Na raspolaganju također imate i package manager za instaliranje i brisanje softvera sa sistema. Verzija operativnog sistema koju smo isprobali  (151a8) imala je čudan problem u vidu nefunkcionalnosti dotičnog kada na njega kliknete u meniju s opcijama, pa ga je potrebno pokrenuti preko terminala komandom “sudo packagemanager”.

S obzirom na to da je i OpenIndiana malo zahtjevniji OS u odnosu na one koje smo opisali na početku teksta, od njega nećete imati mnogo koristi u LiveCD modu, pa ćete ga poželjeti instalirati na hard disk, što je jednostavan i brz proces zahvaljujući jednostavnom installeru, dostupnom preko upadljive prečice “Install OpenIndiana” na desktopu. Uglavnom, solidan, stabilan i dosadan operativni sistem, rekli bismo.

http://openindiana.org