Dodatna slika

Ime koje ćete najviše vidjeti u ovom kontekstu je Tony Buzan, čovjek koji nije izmislio Mind mapping (mada on voli da tvrdi suprotno pred širokim masama), ali je najviše pridonio popularizaciji ove metode prezentacije misli, koncepta i projekata od 70-tih godina prošlog stoljeća do danas. Mind map ili mapa uma je dijagram koji počinje od jednog centralnog pojma i iz njega izvlači kategorije, koje se potom dijele na podkategorije, koje imaju svoje podkategorije i tako unedogled. Te kategorije su u većini mapa uma riječi, ali mogu podjednako biti i slike, tabele ili druge vrste vizualnih objekata – bitno je jedino da su na neki način povezane sa centralnim pojmom oko kojeg se sve vrti.

Ovakav način predstavljanja informacija ima svoje prednosti naspram standardnog zapisivanja svega u obliku teksta. Tekst je linearan i čita se jednosmjerno, od početka do kraja. Želimo li doći do određene informacije u tekstu, obično moramo čitati sve redom dok ne naletimo na istu. Mape uma nam omogućavaju da, počevši od centralne ideje, biramo pravac kojim se krećemo, preko kategorija i podkategorija do finalne informacije koju tražimo. Ubrzavajući snalaženje i navigaciju unutar složenih koncepata i ideja, mape uma nam omogućavaju veću preglednost cjelokupnog koncepta ili projekta, te stimulišu vizualno razmišljanje i vizualno rješavanje problema.

Mape uma obično se koriste za prikaze dizajna kompleksnih sistema, rješavanje problema i prikaze hijerarhije, mada ih samoproglašeni gurui promoviraju i kao idealna sredstva za team-building, stvaranje sinergije u timskom radu, razvoj kreativnosti, jačanje radnog morala i razne druge bombastične namjene, za koje autor ovog teksta, nažalost, nije našao nikakve utemeljene dokaze, ni nakon detaljne pretrage po bazama ozbiljnih naučnih radova, niti nakon autorovog ličnog istraživačkog pokušaja da uz pomoć mapa uma stekne prijatelje, postane popularan i zaradi svoj prvi milion. Drugim riječima, ako do sada niste koristili mape uma, ne očekujte da su ono za šta ih predstavljaju. Ali ne dozvolite ni da vas zbog toga obuzme skepticizam, pa da ih nikada ne probate koristiti, jer za određene vrste poslova predstavljaju idealan alat i mogu vam uveliko uštedjeti vrijeme i olakšati rješavanje specifičnih problema kroz vizualno razmišljanje.

Zašto koristiti XMind 2013?

Obzirom na sve navedeno, mape uma se ne čine pretjerano komplikovane. Ako ste obdareni osnovnim grafičko-dizajnerskim vještinama, sve bi se ovo moglo napraviti u Illustratoru ili Corelu. Ako niste, možete i uz pomoć SmartArt grafika u običnom MS Wordu dobiti vrlo prihvatljive rezultate. Zašto onda uopće učiti novi program samo radi izrade mapa uma? Razloga ima više nego dovoljno.

XMind je pravljen sa fokusom na jednostavnost. Većina korisnika naviknutih na rad u MS Officeu ne bi trebala provesti duže od 5 minuta da shvate sve osnovne funkcije programa. Napredne funkcije, također, nisu ni teške za razumjeti niti pretjerano skrivene od korisnika da bi gubili vrijeme tražeći gdje se nalaze. Ako nešto ne ide od ruke, Help sistem je jasan, pregledan i jednostavan. Ko ne voli čitanje, može na Youtube servisu lako naći tutoriale u kojima se za u 5 do 10 minuta objašnjava većina funkcija.

Kada prvi put pokrenete XMind, dočekati će vas niz predložaka sa mnogim primjerima iz prakse, tako da ne morate počinjati sa praznom pločom, već odmah uskačete u primjer koji je najsličniji ideji koju imate u glavi i započinjete rad.

User-friendly pristup se dalje oslikava i u naprednom radu sa programom. Recimo, napravili ste glavnu temu i četiri kategorije, sa svim podkategorijama. Shvatili ste u međuvremenu da vam treba peta kategorija. Ništa lakše – ubacite novu kategoriju i sve prethodne će se razmaknuti kako bi napravile mjesto. Nije potrebno da išta sami pomjerate ili uređujete (osim ako želite ručno odrediti redoslijed kategorija ili tema), već je sve riješeno dinamičkim layoutom koji se samostalno prilagođava zavisno od broja kategorija, veličine fontova koje koristite, broja podkategorija, dužine riječi i svega ostalog što bi moglo uticati na finalni izgled mape uma. Ovo vam omogućava da se fokusirate na sadržaj umjesto na izgled, te da projekat, koliko god kompleksno izgledao, uvijek zadrži prihvatljivu dozu preglednosti (što je uostalom i glavna svrha korištenja mapa uma).

1/1

In one hundred meters, turn left.

Navigacija kroz interfejs je riješena u skladu sa maksimalnom jednostavnošću prisutnom i u ostalim elementima dizajna programa. Iznad glavnog prozora nalazi se horizontalna lista sa ikonama većine potrebnih funkcija, čineći ih tako dostupnim jednim klikom. Sa desne strane su dodatni tabovi gdje možemo vidjeti pregled cijelog dokumenta u vidu tabele (outline), na kojem se dijelu dokumenta nalazimo (overview), te nekolicina gotovih stilova koje možemo na brzinu primijeniti na elemente sa kojima radimo (styles). Jedina zamjerka koja se može naći u kontekstu navigacije je da stilove moramo primijeniti tako što odaberemo element u glavnom prozoru, odaberemo stil i onda moramo dodatno duplim klikom potvrditi da primjenimo taj stil. No, sem tog duplog klika sve ide relativno tečno. Tu su još i properties prozorčić unutar kojeg vidimo sve osobine trenutno selektovanog elementa i gdje ih možemo direktno i mijenjati, te markers prozorčić koji nam nudi razne grafičke elemente koje možemo stavljati u kategorije i podkategorije. U slučaju da niste ljubitelj prenatrpanog interfejsa, možete i pozatvarati sve ove dodatne prozorčiće i tabove sa strane, te maksimizirati glavni prozor sa mapom – velika većina mogućnosti i dalje vam je alternativno dostupna na desni klik – vrlo elegantno rješenje. A ako želite brzo napraviti mapu uma, možete to uraditi i s obje ruke na tastaturi, bez korištenja miša. Pojedine elemente stvarate klikajući na Enter (element iste kategorije) ili Tab (element podkategorije), a između njih vrlo lako prelazite strelicama na tastaturi. Ako želite promijeniti ime ili sadržaj elementa, samo ga odaberete i počnete tipkati – prethodni sadržaj se automatski briše. Jednom kada ubacite sav sadržaj koji ste namjeravali unijeti, možete uzeti miš u ruke i početi se baviti grafičkim izgledom i dorađivanjem detalja.

Osim što svakom pojedinom elementu mape uma možemo mijenjati izgled (boja, veličina fonta, okvir, gradient, vrste strelica), postoji i niz već definisanih “tema” koje možemo odabrati i jednim klikom promijeniti izgled cijele mape, te niz već unaprijed definisanih struktura koje će dinamički prerasporediti elemente u različite oblike mapa uma - kružno, centralno, odozgo prema dole, s lijeva na desno, u obliku riblje kosti, u vidu tabele...

Na samom dnu glavnog prozora su direktno dostupne i opcije uključivanja/isključivanja auto-save funkcije i lokalnog network sharinga. Network sharing je maksimalno pojednostavljen i postavlja se sa svega par klikova, ali je vrlo ograničen. Ostali računari na lokalnoj mreži mogu pristupiti dokumentu, ali nije moguće da više osoba radi paralelno na njemu i da se promjene snimaju. Drugi članovi networka mogu preuzeti dokument za pregled i eventualno unijeti u njega neke promjene, ali nakon toga bi ga trebali snimiti lokalno kod sebe na računaru, jer to neće uticati na vašu originalnu verziju koju dijelite sa njima. U ovom slučaju ne očekujte pod pojmom network-sharinga istu funkcionalnost kakvu ima Office 365 ili slični paketi.

Nešto za svakoga

XMind 2013 dostupan je u nekoliko verzija, počevši od osnovne besplatne, jednostavno nazvane XMind. Ova verzija omogućiti će vam izradu mapa uma i svu osnovnu prateću funkcionalnost. Mape uma možete eksportovati u obliku slike (jpg, bmp...) ili HTML dokumenta. U momentu kada vam zatreba opcija eksporta mape uma u Word, PDF, Excel, Power Point ili SVG, od vas će se tražiti upgrade na plaćenu verziju XMind Plus. Uz ovu verziju dolazi i niz dodatnih grafičkih elemenata (clip-art), te mogućnost sastavljanja više mapa uma u jednu. Dodatni upgrade za poslovne korisnike zove se XMind Pro i nudi sve već navedeno plus specijalne module kao što je Brainstorming mode,gdje korisnik zapisuje ideje kao tekst, po redoslijedu po kojem mu padaju na pamet, a XMind poslije pokušava napraviti smislenu mapu uma iz toga. Presentation mode je solidna zamjena za Power Point ukoliko namjeravate prezentovati samo mapu uma, dok je Gantt View izrada Gantograma iliti Ganttovog dijagrama (kome treba, znat će šta znači). Tu su i brojne sitne dodatne mogućnosti poput enkripcije, zaštite šifrom ili unosa audio bilješki. Pro verziju je ujedno moguće i dobiti uz godišnju pretplatu, umjesto kupovine.

XMind nije jedini program ove vrste na tržištu. iMindMap se i dalje smatra vodećom aplikacijom u ovom segmentu, jer je razvija Tony Buzan, već spomenuti glavni “celebrity” iz struke, no ne postoji besplatna bazična verzija, samo 7-dnevni probni demo. Freemind je potpuno besplatna alternativa napisana u Javi, što omogućava potpunu kompatibilnost između Windows, Mac i Linux verzija, no kao i svaka Java aplikacija, traži osjetno više radne memorije i resursa. MindMeister je web aplikacija za mape uma, što s jedne strane onemogućava offline rad, ali sa druge dozvoljava korištenje na tabletima i smartphone uređajima. Zadnja ali ne i najmanje bitna alternativa je NovaMind – vizualno najljepša i sadržajem najbogatija aplikacija za mape uma, koja sadrži mnoštvo clip-arta, predložaka i grafičkih stilova, što nije zanemariva činjenica, obzirom da mape uma i jesu prvenstveno vizualno orijentisane. Naspram svih navedenih programa, XMind se drži negdje u zlatnoj sredini, pa možda baš zato i ima najviše korisnika. Želite li testirati da li se neki od vaših organizacionih problema ili kompleksnih projekata daju riješiti na ovaj način, ne bi bilo loše da testirate besplatnu verziju.

http://www.xmind.net

 

Besplatno, XMind 2013 79,00 USD, XMind Plus 2013 99,00 USD, XMind Pro 2013 79,00 USD godišnje, XMind Pro Subscription

PLUS
Jednostavnost učenja i korištenja, brzina, besplatna osnovna verzija.

MINUS
Malo grafičkih elemenata i clip-arta, vizualni izgled mapa osrednji.