Mark Zuckerberg, Ashton Kutcher i drugi ne oklijevaju uložiti velike sume novca u kompanije koje se bave razvojem napredne vještačke inteligencije. Za ovo postoje dva moguća razloga. Prvi je da su investitori na Zapadu dobronamjerni, što i sami napominju, te žele svojim ulaganjima doći u situaciju da među prvima vide revolucionarne AI tehnologije na djelu. Time bi mogli na vrijeme spriječiti zloupotrebu u vidu korištenja AI-a za potpuno autonomne ratne robote koji bi samostalno odlučivali o životu i smrti (Jeste li gledali novi Robocop? Scratch that, jeste li gledali STARI Robocop?).

Drugi i po mom mišljenju vjerovatniji razlog je osiguravanje tržišne i nacionalne vojne prednosti, koja s dobrim namjerama ima veze koliko i budistički svećenik sa telećim odrescima. Kako drugačije objasniti činjenicu da većina naprednih AI sistema danas izaziva nelagodu kod ljudi?

Ispod smo izdvojili neke od najjezivijih AI tehnologija na kojima se danas radi, a koje pokazuju u kojem pravcu se kreće ovaj segment tehnologije (hint: definitivno nije u pravcu poštovanja ljudskih prava).

Amelia AI

Uredski zaposlenik budućnosti – to je najkraći opis Amelia vještačke inteligencije. Onaj duži nije ništa manje pesimističan. Djelo kompanije IPsoft i nazvan po pilotu Ameliji Earhart, Amelia AI je u stanju iskoristiti najnaprednije sisteme robotskog učenja kako bi suštinski "razumio" tekst i kontekst informacija.

Cilj IPsofta je napraviti digitalnog radnika koji će zamijeniti brojne ljudske radnike u uredima širom svijeta. Amelijin analitički engine je u stanju učiti od ljudskih kolega, te je sposoban "spoznati" šire značenje analiziranog teksta i implikacije informacija izvučenih iz njega. Ovaj AI, angažovan u kompaniji kao novi radnik, u stanju je brzo se prilagoditi radnom okruženju i samostalno skontati kako i šta raditi. Trebaju li mu dodatne informacije, postavit će pitanje relevantnoj osobi, na jednom od 20 jezika koje poznaje.

Amelia će kompanijama omogućiti štednju novca na manje kvalifikovanoj radnoj snazi i osloboditi budžet za zapošljavanje najkreativnijih direktora i administratora.

To je moguće zahvaljujući činjenici da Amelia sama sebe programira te se samostalno usavršava – nije potreban ljudski programer koji bi joj dao instrukcije. Ako vas ovo asocira na sve one silne epizode Star Treka u kojima zabludjeli roboti uništavaju sve pred sobom, jer su programirani da sami sebi zadaju misije na osnovu informacija iz okruženja, niste jedini.

Amelia AI je, između ostalog, namijenjen obavljanju finansijskih operacija, savjetovanju radnika na terenu i pružanju korisničke podrške.

Na taj način će zamijeniti ljude na pozicijama na kojima se obavlja repetitivan posao, dok će ljudski radnici biti zadržani samo na kreativnijim, tj. menadžerskim radnim mjestima. Međutim, neizbježni napredak vještačke inteligencije će i takve brzo ugroziti. Radnici u mnogim fabrikama su zamijenjeni robotima, sada je došao red i na one koji se bave sjedećim poslovima.


"Najljepše" od svega je to što je Amelia AI, nakon 15 godina razvoja, već u fazi testiranja u pojedinim američkim kompanijama sa Fortuneove liste najuspješnijih. I to upravo na gore pobrojanim zadacima.

Kako kreatori ove tehnologije lijepo pojašnjavaju na zvaničnom sajtu, Amelia će kompanijama omogućiti štednju novca na manje kvalifikovanoj radnoj snazi i osloboditi budžet za zapošljavanje najkreativnijih direktora i administratora.

http://www.ipsoft.com/what-we-do/amelia/

Jata samoubilačkih robotskih čamaca

Zadnjih godina, došlo je do velikog napretka na polju razvoja AI-a za upravljanje rojevima robota i njihovo koordinisanje. "Zašto da ta tehnologija bude ograničena samo na zaljevanje usjeva i upravljanje IoT automobilima?" – mislili su u američkoj vojsci. Rezultat tog razmišljanja je prošlogodišnje testiranje autonomnih vojnih čamaca koji u koordinisanom jatu brane veći brod ili luku.

Američka mornarica je za osnovu ovog sistema upotrijebila autonomne sisteme NASA-inog Curiosity rovera, a dio jata se u stanju potpuno samostalno odvojiti i krenuti prema neprijateljskom brodu i postaviti se između njega i branjenog broda. Potencijalne napadače čamci mogu sami zaključati na radaru i nanišaniti montiranim oružjem, dok je odluka da li pucati ili ne za sada na ljudskom operateru.

Tamo gdje bi inače bilo potrebno 40 operatera, sada je dovoljan samo jedan čovjek koji sa glavnog broda nadgleda kompletno jato, za što je odgovoran autonomni AI robotskih čamaca. Kada jedan čamac uoči neprijateljski brod, ostali će instantno dobiti tu informaciju i brzo se prilagoditi za borbu onako kako to najbolje odgovara datoj situaciji.


Činjenica da su čamci jeftini znači da se jedan dio jata može žrtvovati za, recimo, "samoubilačku" misiju zadržavanja protivničkog napada dok glavni brod ne otperja ili dok ne stigne podrška. Tehnologija je navodno odgovor na iransku taktiku napada većih brodova grupama manjih brodova naoružanih raketnim sistemima.

Ovaj robotski sistem može biti spreman za aktivnu službu već ove godine, a američka mornarica najavljuje da će u bližoj budućnosti postati sveprisutan. Štaviše, čamci su samo prva faza – već je u planu organizovanje rojeva robotskih letjelica i podmornica, koji bi autonomno međusobno koordinisali manevre, a ne sumnjamo da će za pojedine situacije (patrole i stražarenje na lokacijama najviše sigurnosti) biti opremljene i sposobnošću samostalnog pucanja.

Stvarna opasnost ove tehnologije leži upravo u njenoj praktičnosti – kada uklonite neposrednu opasnost po vojnike i umjesto nje ubacite ovako jeftine sisteme, onda nestaje i najveći razlog za održavanje mira. Sa matičnim brodovima okruženima rojevima autonomnih robotskih letjelica, podmornica i čamaca koje je lako zamijeniti, nismo daleko od stanja konstantnog rata.

Vicarious – rekurzivna kortikalna mreža

Već iz naziva ovog AI-a jasno je da njegovi kreatori istinski žele dekodirati način na koji funkcioniše ljudski mozak. Cilj Vicariousa je razviti vještačku svjesnost, odnosno kreirati vještačku inteligenciju koja može razmišljati i učiti kao čovjek.

Kompanija je tajnovita kada su u pitanju konkretne sposobnosti njihovog AI-a, ali u dotični ulažu direktori brojnih firmi i celebrityji. Osim toga, sistem se već dokazao u prepoznavanju slika, budući da je 2013. godine uspješno prošao 90 posto Captcha testova. Rekurzivna kortikalna mreža bi trebala biti u stanju precizno analizirati sadržaj bilo koje fotografije i videa, a u budućnosti joj Vicarious planira dodati humanoidne sisteme za kontrolu pokreta, pretpostavljamo radi ugradnje u robote.

Jedno je sigurno: ovakav AI se ne razvija za autonomne usisivače, pametne garaže i slične kerefeke.

http://vicarious.com/

Blue Brain Project

Ovo je projekat reverznog inžinjeringa mozga sisara, sve do molekularnog nivoa, radi razvoja sintetičkog mozga. Naučnici koji stoje iza ovoga pokušavaju uvjeriti svijet da će virtuelni mozak, jednom smješten u superkompjuter, uglavnom biti korišten za proučavanje nervnih oboljenja.

Međutim, iako Blue Brain nije novi AI, rjeđe spominjana činjenica je to da je njegov glavni cilj otkrivanje prirode svijesti o samom sebi. Ako naučnicima to pođe za rukom, samo je pitanje vremena kada će samosvjesnost biti ugrađena u AI.

Ništa ne može poći po zlu, je li tako?

http://bluebrain.epfl.ch/cms/lang/en/pid/56882

DeepMind

Na zvaničnom sajtu DeepMind Technologiesa trijumfalno stoji da je firmina misija rješavanje problema inteligencije. Za sada su razvili AI mrežu koja uči igrati igre slično kao i ljudi – iz iskustva i bez prethodnog programiranja, slično kao što Amelia AI radi uredske poslove.

Upravo zbog toga je DeepMind Technologies zatražio od Googlea uspostavljanje komisije za etiku vještačke inteligencije prije nego što su dopustili da ih IT gigant kupi. Oko svega ovoga ne bismo bili posebno zabrinuti da osnivač DeepMinda nije Demis Hassabis, dizajner Republic: The Revolutiona, igre iz 2003. godine koju je najjednostavnije opisati kao simulaciju formiranja političke opozicije i zbacivanja vlasti – u Ukrajini.

A, njegov kolega i suosnivač Mustafa Suleyman formirao je kompaniju Reos Partners, koja je injedrila knjigu o tome kako mijenjati sistem, društveni ili politički, kroz socijalne radionice.

1/1