Moždane proteze

Iako trenutno nema lijeka za Alzheimerovu bolest, u budućnosti bi ovo razorno oboljenje moglo biti istrijebljeno iz našeg riječnika. Profesor biomedicinskog inžinjeringa na Univerzitetu Južne Kalifornije, Theodore Berger, već je kreirao čip koji bi mogao zamijeniti hippocampus - dio mozga koji kontroliše kratkoročno pamćenje i snalaženje u prostoru. To je upravo onaj dio mozga koji se oštećuje prilikom moždanih udara te usljed oboljenja kakvo je Alzheimer, pa bi ovakav čip oboljelima omogućio normalno svakodnevno funkcionisanje, uprkos takvim traumama po organizam.

U tom slučaju, ovo bi bio veliki korak za medicinu budućnosti, jer bi se ovakvom tehnologijom smanjio i broj ljudi smještenih u staračke domove i klinike. Eksperimenti sprovedeni na primatima i miševima pokazali su da se određene moždane funkcije mogu zamijeniti signalima preko elektroda. Također se pokazalo da ovakav tretman ne pali na ljudima sa uznapredovalom demencijom, nego samo na blažim oblicima iste. Ipak, to ne znači da se stvari možda neće promijeniti. U intervjuu kojeg je dao američkim novinarima, Berger je rekao da, iako se on neće moći okoristiti ovim postignućem u medicinskoj tehnologiji, nada se da njegova djeca i unuci hoće.

Električno donje rublje

Prije nego što vam se glavom počnu motati scene iz sado-mazo pornića, da vam odmah kažemo da ovo električno donje rublje nema apsolutno nikakav "fun factor". Naime, ono služi za sprečavanje nastanka rana na tijelu kod pacijenata koji su prisiljeni dugo ležati u krevetu, što dovodi do stvaranja otvorenih rana i može imati smrtonosan ishod.

Ovo rublje šalje mali električni naboj svakih deset minuta i na taj način aktivira mišiće te poboljšava cirkulaciju određenog područja na pacijentovom tijelu. Kako samo u SAD-u od rana nastalih od dugotrajnog ležanja umire oko 60.000 pacijenata, Smart-E-Pants bukvalno će spašavati živote. Smart-E-Pants djelo su kanadskog istraživača, Seana Dukelowa.


 

Prenosivi pankreas

Još od 2006. godine traju napori Aarona Kowalskog, direktora istraživačkih projekata u Fondaciji za istraživanje dijabetesa kod mladih, da uspješno napravi vještački pankreas. Takav pankreas nadgledao bi količinu šećera u krvi kod oboljelih, te prilagođavao nivo insulina potrebama njihovog organizma.

Ovim uređajem, koji bi bio kombinacija insulinske pumpice i uređaja za konstantno mjerenje glukoze u krvi, onemogućili bi se nagli skokovi ili pad šećera u krvi, što kod dijabetičara može imati i kobne posljedice. Prema posljednjim informacijama iz 2014. godine, eksperimentalni vještački pankreas prošao je svoj prvi stvarni test, bez prekida nadgledajući šećer u krvi i automatski dajući pacijentima insulin ili po potrebi, lijek za povećanje šećera u krvi. Ovaj uređaj razvili su naučnici bostonskog univerziteta i Opšte bolnice iz Massachusettsa. Njihov sljedeći korak jeste da ova sprava uđe u komercijalnu upotrebu do jeseni ove godine. Živi bili pa vidjeli.

http://jdrf.org/research/treat/artificial-pancreas-project/

 

1/1