Povodom predstavljanja Statističkog web portal Centralne banke Bosne i Hercegovine razgovarali smo sa šefom Kabineta guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine - mr. Almirom Salihovićem.

Info: Možete li nam za početak reći kakvi podaci se mogu naći na statističkom web portalu Centralne banke Bosne i Hercegovine?

Mr. Salihović: Na novom portalu se može naći više od 70 statističkih izvještaja koje producira Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: CBBiH), koji se ugrubo mogu podijeliti na četiri kategorije podataka – Statistika vladinih finansija, Statistika vanjskog sektora BiH, Statistika finansijskog sektora BiH, te Odabrani indikatori finansijskog zdravlja za bankarski sektor. Ova kompilacija izvještaja sigurno predstavlja najopsežniju statistiku ekonomskih pokazatelja Bosne i Hercegovine koje možete pronaći na jednom mjestu. Kao takva ima sigurno veliku važnost za sve donosioce odluka u sferi ekonomskih politika u državi, ali isto tako predstavlja i svojevrsnu polaznu tačku za ljude i institucije iz inostranstva koji potencijalno žele da investiraju u našu državu. Vjerujemo da će i akademska zajednica naći interes da koristi podatke koji su dostupni.

Info: Koje su prednosti koje donosi ovo rješenje u odnosu na ono koje je CBBiH imala prije?

Mr. Salihović: Kako bi razumjeli sve prednosti koje daje novo rješenje, trebamo reći i kako su stvari radili do sada. Naime, CBBiH je posljednju veliku izmjenu web stranice radila 2007. godine, kada smo implementirali kompletan engine u PHP-u, uključujući i front-end i CMS. Tada smo napravili mogućnost da naši statističari portaju svoje tabele na web, koje su prikazivane u statičkoj formi, bez mogućnosti pretraživanja izvještaja, sa veoma rudimentarnom formom filtriranja i ograničenim mogućnostima spašavanja istih. Sada imamo potpuno drugačiju priču – svaki izvještaj možete pretraživati po kategorijama i podkategorijama podataka, koristeći "drill down" ili "drill through" metodu, raditi selektovanje određenih kategorija izvještaja po tipovima i vremenskoj dimenziji. Tim putem se iz svakog izvještaja može dobiti upravo ono što vam treba i još to spasiti za kasnije korištenje pod svojim profilom registriranog korisnika. Osim toga, iz izvještaja koje imate možete vrlo jednostavno napraviti prikaz u formi grafikona, na isti način kao što se to radi u MS Excelu, a da pri tome uopšte ne morate imati isti program na svom računaru. I posebno još želim da istaknem sjajan analitički alat koji se krije pod nazivom „one click insight“, a koji omogućava da poredimo promjene u podacima između različitih vremenskih perioda u skladu sa parametrima koje zadamo. Ukratko – novo rješenje nam daje sve mogućnosti koje jedan statističar treba, uz naravno, mogućnost spašavanja podataka u popularnim formatima, te primanja e-mail notifikacija kada dođe do izmjene podataka.

Info: Kakva je uloga partnera implementatora u projektu? Koliko kompetentnost partnera doprinosi uspješnosti projekta?

Mr. Salihović: Uloga implementatora je jako bitna. CBBiH ima dobro razvijeno Odjeljenje za informacione tehnologije, ali kao i većina drugih institucija, nema dovoljno kapaciteta koje može izdvojiti da se bave razvojem velikih projekata. Ako tome dodamo da se ovdje radi o implementaciji tehnologije na bazi BI (Business Intelligence) koja je relativno nov pristup radu sa bazama podataka, lako se može zaključiti da je proces zahtjevao jak angažman partnera u implementaciji projekta. Ipak sama tehnička kompetencija partnera ne garantira uspjeh projekta. Isto tako je jednako bitno pravilno „dekodirati“ zahtjeve poslovnih korisnika. Možete imati najbolje tehnološko rješenje, ali ako niste u stanju da ispravno shvatite i implementirate zahtjeve korisnika, završićete sa poluproizvodom koji ne zadovoljava ničije potrebe.

Info: Da li je i u kolikoj mjeri slika konačnog rješenja koju ste imali na početku, evoluirala tokom procesa od ideje, odabira partnera, tehnologije i konačno realizacije?

Mr. Salihović: Apsolutno, jer neke ideje koje ste imali na samom početku, kasnije evoluiraju ili ustupe mjesto drugima, zavisno od iskustava koja prikupite u procesu istraživanja. Na primjer, implementacija BI pristupa upravljanju podacima dala nam je nove opcije konsolidacije postojećih podataka na način na koji do sada nismo radili, a uvid u rješenja koja su implementirana u drugim institucijama su nam dala neke ideje koje smo u konačnici dodali u naš projektni zadatak.

Info: Tokom relizacije projekta, jeste li koristili iskustva centralnih banaka zemalja u regionu i EU?

Mr. Salihović: Jesmo, jer smo u procesu implementacije projekta imali kontakte sa centralnim bankama Španije i Austrije. Njihovi predstavnici su nam bili od izuzetne pomoći, jer smo od njih dobili veoma dobre vodilje koje su nam pomogle da lakše organiziramo proces identifikacije potreba poslovnih korisnika i dobijene rezultate uparimo sa adekvatnim tehnološkim rješenjem. Inače, sam projekat Business Inteligence za statistiku (BI), iniciran u okviru projekta tehničke saradnje CBBiH i Evropske centralne banke/Eurosistema IPA2008, uz podršku partnerskih centralnih banaka Austrije i Španije.  

1/1

Info: Sada kada je projekt gotov, možete li dati svoju ocjenu i usporedbu statističkog web portala CBBiH sa centralnim bankama u regionu i EU?

Mr. Salihović: S obzirom da centralne banke, kako u regionu, tako i šire, imaju različit pristup i tretman statistike i njenog objavljivanja, nezahvalno je pokušavati napraviti tu vrstu komparacije. Ono što možemo reći da smo u svojoj nakani uspjeli – a to je implementacija trenutno vodećih tehnologija na polju DWH i BI, čime smo ne samo podigli na viši nivo čuvanje, obradu i diseminaciju podataka u CBBiH, nego smo time i postavili temelje za dalji razvoj statistike koju producira CBBiH. Ono što mogu reći jeste da je dosadašnji korisnički feedback pokazao da smo ispravno razmišljali i uradili jako dobar posao.  

Info: Da li CBBiH ima još nekih projekata koji bi bili zanimljivi široj javnosti, a sa aspekta primjene IT tehnologija?

Mr. Salihović: Pored BI projekta, koji je jedan projekata čiji razvoj ustvari nikada i ne prestaje, vrijedi spomenuti razvoj aplikacije za potrebe Odjeljenja za upravljanje ljudskim resursima, a koja treba da objedini više segmenata koji se tiču upravljanja ljudskim resursima u jednu funkcionalnu cjelinu. Sigurno je da će implementacija ovakvog projekta rezultirati unapređenjem i ubrzanjem rada Odjeljenja koje je krucijalno za rad razvoj najbitnijeg resursa svake institucije.

http://cbbh.ba/index.php?id=915&lang=bs