INFO: Prvo pitanje je svakako: Internet of Everything – možete li nam reći kako bliska budućnost izgleda sa stanovišta kompanije Cisco? Da li ćemo zaista uskoro imati usisivače koji će se povezivati na Internet?
Peter Hajdu: Sasvim je moguće – zapravo sam siguran da će usisivači biti povezani na Internet. Ali, ono što je najvažnije u svemu tome nije šta to znači za Cisco, već šta to znači za svijet. Jer, ideja je zapravo vrlo jednostavna – sve što smo uradili sa tehnološkim kompanijama u Bosni i Hercegovini ili u drugim okolnim zemljama, bez obzira da li su u pitanju telekomi, softverske kompanije, sistem integratori ili Cisco – sve stvari koje smo uradili do sada su samo povezivanje 1% čitave svjetske populacije. U suštini, govorimo o povezivanju ljudi sa određenim brojem uređaja. Danas se nalazimo na brojci od 10 do 12 milijardi veza, odnosno povezanih uređaja, te je sada sasvim jasno da ćemo preći brojku od 15 milijardi povezanih uređaja do kraja ove dekade, a možda i 500 milijardi veza u idućih nekoliko dekada.
Ono što to znači je da će svaki uređaj ili predmet koji nas okružuje – bez obzira da li je u pitanju kafe aparat, automobil, usisivač, sijalica ili osvjetljenje, imati unutar sebe određene informacije koje su u njemu zaključane. Te informacije su nešto što možemo "uhvatiti" kroz senzore i umjetnu inteligenciju. Postoji određena tendencija ka tome – npr. čak i u agrikulturi, imat ćete povezanost, ne samo u smislu životinja, već i samog tla, te možete uzeti te informacije koje tamo samo stoje i čekaju i kombinovati ih sa meteorološkim podacima, te postići mnogo bolje iskorištavanje i prinose prilikom produkcije dobara.
Znam da to sve zvuči jako futuristički, ali zapravo i nije! Jedna od prvih grana u kojoj se upravo ovo dešava i gdje to možemo vidjeti danas je autoindustrija, gdje svi automobili dobivaju ove nove mogućnosti – danas se toliko umjetne inteligencije nalazi upravo u automobilma, a ti automobili dijele te svoje informacije ne samo sa servisnim stanicama i fabrikama gdje se proizvode, već i sa osiguravajućim kućama ili leasing kompanijama.
Zbog toga, ja vjerujem da u regiji u kojoj živimo, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, jedan od aspekata aplikacije, odnosno iskorištavanja "Internet of Everything" segmenta će vjerovatno biti pokrenut od strane države, gdje će država tražiti da stvari budu povezane. Vidjeli ste kako stvari funkcionišu u Barceloni (tokom keynote prezentacije na Cisco Connect konferenciji, Barcelona je prikazana kao primjer grada u kojem Internet of Everythhing već funkcioniše), u samome gradu, gdje se ovaj pristup koristi u javnom prevozu, prilikom upravljanja vodama, otpadom, itd. Zbog toga se pitam – na primjeru Barcelone, kao vrlo naprednog grada i jednog od prvih gradova koji je ekstenzivno koristio ovu tehnologiju – da li je moguće kopirati taj pristup u nekom od naših gradova? I mogu vam reći – moguće je. Apsolutno je moguće replicirati taj sistem, i trebali bismo raditi na tome. Naš posao u kompaniji Cisco, u saradnji sa našim partnerima, jeste da sarađujemo sa gradovima i vladama kako bismo im donijelu upravo ovo znanje.
INFO: Kakav je uticaj "Internet of Everything" fenomena na poslovanje? Da li će uobićajeni poslovni modeli morati da se mijenjaju?
Peter Hajdu: Mislim da je najveći efekat... zapravo, postoji nekoliko različitih efekata. Jedan od njih je taj da, kada imate više inteligencije u uređajima, to će u potpunosti promijeniti prirodu poslovnog modela. Ponovo je tu primjer Barcelone, sa "konektovanim" gradskim prevozom ili sistemom otpadnih voda. Na primjer, svako jutro kamione koje skupljaju otpad se kreću po gradu. Postavlja se pitanje - zašto imaju istu rutu ponedjeljkom, istu rutu utorkom i tako dalje, kada ponekada ne moraju? Tu se zapravo bespotrebno troši energija.
Ipak, ako povežete sve ove elemente, sistem će postati mnogo efikasniji. Svjestan sam da koristim primjer koji je nešto manje relevantan, kao što je otpad. Razmislite, na primjer, o automobilima koje koristite. Ili, ako smo na Jadranskoj obali i pričamo o infrastrukturama luka koje se nalaze na jadranskoj obali, kako možemo povećati efikasnost luka, tako da one mogu primati i slati više dobara bez da se proširuje teritorija same luke? Upravo za to vam trebaju pametni uređaji koji znaju tačno gdje se koji kontejner nalazi i kada i gdje on treba biti poslan. I to je zapravo jedan efekat, gdje će poslovni proces postati mnogo efikasniji.
Ja smatram da je još veći i važniji efekat, pogotovo u jugoistočnoj Evropi, činjenica da kada proširite pristup Internetu kroz više uređaja – bez obzira da li pričamo o državnim rješenjima ili onima iz privatnog i poslovnog sektora – dobićete sasvim nove kompanije koje će morati napisati, urediti i održavati aplikacije na ovim novim mrežama. Te nove kompanije će otvoriti nova radna mjesta, ali će i plaćati poreze, što je izuzetno značajna implikacija.
Moram priznati da imam zaista mnogo prijatelja u Bosni, od kojih su neki jako mladi – do nedavno sam bio mentor jednom svršenom srednjoškolcu, 19-godišnjem momku – i to je nova, mlada generacija koja dolazi i koja, ako ne nađe posao, sigurno će ga tražiti negdje u inostranstvu. A ta nova generacija je opremljena neophodnim znanjima da pokrenu svoje kompanije i da ih uspješno vode, a ja ne vidim razloga zašto ovo i unutar Bosne ne bi bilo moguće. Dakle, ja mislim da se treba dosta više raditi sa vladom i sa gradskim vlastima, te da bi se ovo moglo pretvoriti u vrlo uzbudljivu priču.
INFO: A sada, jedno tehničko pitanje. U nekoliko navrata smo imali prilike čuti termin "Intercloud", a to je nešto što zaista zvuči kao budućnost – i to daleka budućnost. Da li znate kada možemo očekivati prvu uspješnu implementaciju Interclouda?
Peter Hajdu: Trenutno razgovaramo sa nekim od najvećih Internet provajdera na svijetu – čak smo u keynote prezentaciji spominjali kompaniju Telstra, vodećeg australijskog providera Internet usluga. Ja vjerujem da je naš cilj u cloudu – Ciscov cilj u cloudu – da zapravo stvorimo platformu gdje sve različite cloud usluge mogu sarađivati zajedno, gdje Cisco pruža platformu za partnere da preprodaju taj cloud i da koriste taj cloud, te iako će u većini slučajeva to biti brendirano kao partnerska usluga, Cisco će to podržavati.
Bit će vjerovatno i određenih slučajeva gdje će sam Cisco to raditi direktno, ali u mnogim slučajevima ćemo to raditi sa lokalnim kompanijama. Upravo smo imali objavu vezanu za Hrvatski Telekom, gdje će HT postati cloud i servisni partner Ciscoa, čime mi omogućavamo HT-u da stvara i prodaje rješenja koja su razvijana u saradnji sa Ciscom. To je glavni cilj ovdje, te smatram da je to najbolji način rada u jugoistočnoj Evropi, u Bosni, Hrvatskoj i drugim okolnim zemljama.
INFO: Dakle, to se već dešava?
Peter Hajdu: Da, da, apsolutno se već dešava.
INFO: Pričajmo malo o Bosni i Hercegovini. Da li nam možete nabrojati par slabosti, ali i prednosti IT tržišta u Bosni i Hercegovini?
Peter Hajdu: Da, naravno. Zapravo, na jednom od naših događaja, koji se održao prije dvije godine u Bosni i Hercegovini, u mojoj keynote prezentaciji sam upravo govorio o ovome, i sastao sam se sa nekoliko predstavnika vlade. Bosna je zapravo sjajan primjer u smislu da populacija, kada provjerite osnovne brojke - bh. populacija je "IT-spremna", odnosno tehnološki pripremljena. Možete vidjeti da većina ljudi u Bosni posjeduje mobilne telefone, da postoji dobra pokrivenost mreže, te da postoje mreže koje omogućavaju korištenje web aplikacija. Više od 35% populacije su aktivni Facebook korisnici, što znači da provjeravaju Facebook svaki dan. Problem koji se pak dešava u ovakvim zemljama, kakva je i Bosna i Hercegovina, jeste da postoji ogromna potražnja za tehnologijom koja je većinski stvorena od strane potrošača – običnih ljudi, kupaca. A problem koji se stvara jeste taj što nema dovoljno ponude, pogotovo usluga.
Upravo to je pitanje koje sam postavio na konferenciji prije dvije godine. 35% bh. populacije su aktivni korisnici Facebooka. Koliko ljudi živi danas u BiH? Recimo 4, ili 4,5 miliona, da? Dakle, 1,5 miliona ljudi svaki dan ide na Facebook. Pitanje je: ako ste vi poslovni subjekt u Bosni i Hercegovini ili ako ste bh. Vlada, kako da iskoristite taj momenat u kojem 1,5 miliona vaših stanovnika svaki dan ide na Facebook, da dijeli fotografije? Kako možete iskoristiti taj momenat da imate bolju državu ili da dijelite informacije s njima, da ih pitate za mišljenje ili samo da im pružate usluge? I to je pravo pitanje – izgradnja IT ponude i ponude usluga koji će, u velikom broju slučajeva, pokrenuti inovacije.
Želim sa vama podijeliti nešto – postoji studija koju je uradio World Economic Forum, nezavisna organizacija koja se bavi makroekonomskim i ekonomskim istraživanjima. Prema njihovim metričkim mjerenjima, u svakoj državi gdje tehnologija nije samo na strani potražnje, već gdje je tehnologija apsorbovana i adekvatno korištena od strane vlade i poslovnih subjekata, te zemlje su bile dobre u nečemu što zovemo "indeks mrežne spremnosti", što znači da su spremne da prime tehnologiju – te zemlje su najčešće ekonomski vrlo kompetitivne. Dakle, apsorpcija tehnologije ima jako veliku korelaciju sa ekonomskom kompetitivnošću. Iako se Bosna značajno popravila u rangiranju kompetitivnosti, možete vidjeti da je problem unutar države – a dobro sam upoznat sa pravnim stanjem i drugim metričkim elementima – ali u ovom segmentu ste ispod crte i trebali biste ga popraviti jer će on imati utjecaja na kompetitivnost i privlačnost države i tako povećati standard življenja.
Posjedujete sjajnu demografsku strukturu koja podupire mladu generaciju koja je spremna i koja već koristi – o ovome trebate razmisliti – mlađa generacija, npr. od 15 do 35 godina starosti, su zagriženi korisnici tehnologije koji je tipično koriste za lične, kozumerističke potrebe. Možete li okrenuti tu energiju u poslovanje i državno uređenje, što bi imalo velik utjecaj u smislu efikasnije države, koja je pri tome i poslovno atraktivnija, te višeg životnog standarda? Tu je jasan dokaz ekonomske krivulje, te smatram da naša kompanija, Cisco, ima veliku ulogu u tome da edukuje vlade i poslovne subjekte da rade upravo to. To je zaista dug put – i možda ga možete nazvati previše vizionarskim, ali mi nećemo odustati i definitivno ćemo raditi na tome, jer postoji jako mnogo dobre volje među vladama u čitavoj regiji da se sa nama otvori dijalog po ovom pitanju.
Komentari 0 KOMENTARA
Komentiraj