Znamo, nije isto kao Loto, ali nikad se ne zna – možda baš ona koju izaberete postane izvor neiscrpnog bogatstva, poput Facebooka?
Jednostavno rečeno, Wahooly je web servis koji potpomaže nove firme (startupe) i tehnološki bazirane poslovne ideje tako što regrutuje takozvane društveno-medijske agente da što više pišu i pričaju o njima, a oni zauzvrat automatski dobivaju udio u firmama koje im se sviđaju. Jedan od tih agenata biste mogli biti i vi, naravno, ukoliko ste aktivni na društvenim mrežama i znate pisati na engleskom jeziku.
Čitava shema funkcioniše zahvaljujući Wahoolyjevim partnerskim odnosima sa Kloutom (sajt za mjerenje društvenog uticaja), što olakšava identifikaciju uticajnih korisnika društvenih mreža koji bi im mogli koristiti u popularizaciji odabranih startupa.
Izgled sajta ne spada među vrhunska djela web dizajna, i da – možda postoji opasnost da pri prvoj posjeti pomislite da će vas ogromna slova napasti od silne strasti i želje da vas nagovore da se priključite njihovom timu, ali je, s druge strane, funkcionalan i nezahtjevan po svakom aspektu.
Korisnici koji odluče učestvovati u ovom poslovanju trebaju poslati svoje ime, prezime i e-mail, te čekati da im se jave iz Wahoolyja. Ukoliko ih pomoću Klouta detektuju kao poželjan alat za marketing, odabrani će u toku godine primiti do 200 mailova o različitim startupima. Tom prilikom dobit će i obavještenja o postotku dionica koje se nude (maksimalno je do 5%), kao i ostala obavještenja koja bi im trebala olakšati odabir firme na čijoj će popularizaciji raditi.
Veličina i potencijal mogućeg udjela može porasti ili se smanjiti, sve u zavisnosti od toga koliko će neki agent raditi na tome da se o odabranoj firmi pronese glas internetskom sferom. Da se razumijemo, udio od 2,8% neke je sretnike iz Googlea pretvorio u milionere ili milijardere, ko će ga znati? Zato, ako vam se nekada svidi neka poslovna ideja, trebate imati strpljenja i volje da radite samo za dionice.
Tako je Charlie Ayers, kuhar iz već spomenutog giganta jednom prihvatio da bude plaćen u dionicama, a sada je milioner. Nimalo bezazlena stvar, zar ne? To jest, ako imate njuh za poslovne prilike (a i uticajni ste na socijalnim mrežama, blogovima i slično). Ako nemate, bolje je da ga ne pokušavate steći navrat-nanos.
Ukoliko ste osoba koja pokreće neki posao i želite neko zaleđe, trebate imati svoj web sajt i formiranu ideju na čemu želite raditi. Ako nakon poslanih podataka baš vaša firma bude izabrana da se podigne na noge, dobit ćete obavijest u roku od pet dana.
Siva zona djelovanja
Pošto ništa nije besplatno, niti živimo u zemlji vilenjaka i magičnog cvijeća, treba naglasiti da će Wahooly dobiti barem 1% od ukupne zarade svakog pojedinog startupa, uz automatsko naplaćivanje usluge posrednika između dioničara i startup kompanija. Međutim, niko vas ne može zaštititi od firmi koje koriste zaobilazne puteve kako bi ostvarile profit, osim vas samih.
Zbog toga trebate znati da ni Wahooly, iako još u početnoj fazi, nije izuzetak. Nije neuobičajeno da firme u Zemlji Slobode kako ju je Dickens sarkastično nazvao posluju u “sivoj zoni”, koristeći se raznoraznim rupama u zakonu kako bi na što lakši način došle do profita. Zašto ovo spominjemo? Zato što, prema američkim zakonima koji pokrivaju društvene medije, marketing i sve ostale ljepote 21. stoljeća, društveno-medijski agenti (u ovom slučaju korisnici Wahoolyja) ne bi smjeli promovisati nikakve produkte firme koje su dobili besplatno ili sa kojom imaju neku materijalnu vezu.
Kako bi umirili javnost povodom ovih govorkanja, iz Whoolyja naglašavaju da se ta regulacija ne odnosi na njih s obzirom da “Wahoolyjevi korisnici nisu plaćeni ni za šta, niti primaju bilo šta od vrijednosti, a postoji mogućnost i da im sav posao na kraju ne donese ništa”. Ova izjava se odnosi na činjenicu da čak i ukoliko neki od agenata dobiju istegnuće prstiju pišući hvalospjeve o nekoj novoj firmi, ukoliko se ta firma ipak ne svidi određenom broju ljudi, dionice kojima su se agenti nadali postat će bezvrijedne.
Uprkos ovoj izjavi, ostali marketinški stručnjaci i pravnici tvrde da samim time što će te dionice potencijalno imati neku vrijednost u budućnosti, čitava stvar potpada pod gore navedenu regulativu.
S obzirom na to da je ovakav način poslovanja započet tek prije godinu dana, ostaje da se vidi šta će biti sa Wahoolyjem. Da li će poslovati kako želi ovisi prije svega o količini novca kojeg zaradi jer, kao i u slučaju sa Facebookovom krađom ličnih podataka korisnika, zakoni, regulative i etika bježe glavom bez obzira pred šuškavim zelembaćima.
----------------------------------------------------------------------------------------
Više o Kloutu
Klout je kompanija iz San Francisca koja omogućava analitičarima društvenih medija da izmjere uticaj kojeg pojedini korisnici društvenih mreža imaju na ostatak sljedbenika. Analiza se sprovodi na osnovu podataka uzetih sa društvenih mreža poput Facebooka i Twittera, pri čemu se mjeri veličina nečije mreže, kreirani sadržaji i kako drugi ljudi dolaze u interakciju sa tim sadržajima.
U prevodu: što je neko aktivniji na društvenim mrežama i što ima više sljedbenika, to ga analitičari više posmatraju kao individuu koja može uticati na trendove. Na osnovu vaših “poznanstava”, onoga što ste označili kao bitno u svom životu, vaših sklonosti i načina na koji sve to predstavljate – Klout vrši svoju analizu i stavlja vas u posebnu kategoriju ljudi koji bi njihovim klijentima mogli nekada biti od koristi.
Dovoljno je spomenuti da brendovi poput Disneyja, Audija i Turnera koriste Klout kako bi ušli u trag mogućim “utjecateljima”, te na taj način proširili svoju klijentelu. Pomoću takozvanog Klout Perksa oni koje je Klout izdvojio kao iznimno uticajne u internetskom svijetu, mogu doći do ekskluzivnih proizvoda nekih od najmoćnijih brendova, a zauzvrat oni treba da što više pronose glas o istima.
Ruka ruku mije – sve dok se jedna šaka ne dotakne pomije.
Kickstarter
Kickstarter funkcioniše slično Wahoolyju, s tom razlikom što je ovdje od samog početka u igri pravi novac. Dakle, ovdje se prikupljaju fondovi za razne umjetničke projekte u koje se ubraja i kreiranje igara. Ponekad, za određenu sumu dolara firme nude kreativnu kontrolu nad projektom onome ko ponudi najviše.
Međutim, nije tu samo riječ o umjetnosti – Kickstarter prikuplja i novac za projekte koji se odnose na solarnu energiju, te projekte koji imaju veze sa hranom. Treba spomenuti da, nažalost, na kreiranje projekata preko Kickstarter.com ekskluzivno pravo imaju samo građani SAD-a, dok je alternativna mogućnost da barem jedan član tima nekog projekta ima američko državljanstvo.
Naravno, nije u potpunosti sigurno da će svaki prijavljeni projekat i doći do novaca, jer servis savjetuje sponzore (čitaj: pere ruke od bilo kakve odgovornosti) da sami odluče da li će sponzorisati neki projekat, na osnovu vlastitog rasuđivanja. Na njihovom sajtu izlistani su najnoviji projekti na jedan pitak i organiziran način, na osnovu čega se zainteresovani ulagači mogu najprije upoznati sa projektima i njihovom svrhom, te nakon toga odlučiti da li će i dalje učestvovati u nekome od njih.
Među nabrojanim kategorijama nalaze se umjetnost, fotografija, muzika, stripovi, ples, dizajn, film i video, hrana, tehnologija i pozorište. Iako građani BiH ne mogu učestvovati u prezentiranju svojih projekata putem ovog servisa, riječ je o dovoljno zanimljivom sajtu koji bi vam mogao dati neke korisne ideje u budućnosti.