Tehnologija je već odavno zavladala većim dijelom svijeta i to nam je svima potpuno jasno. Ali, šta kada saznate da se nešto vašem srcu drago, za šta ste mislili da je u potpunosti bezopasno, pokaže kao daleko najopasnije po vas na duže staze?
Iako je Facebook samo jedna od društvenih mreža koje možete koristiti, odlučili smo se, zbog njegove planetarne popularnosti, skoncentrisati isključivo na opasnosti koje upravo “Fejzo“ nosi.
Političke mahinacije
Pomislili biste da nešto tako neopterećujuće i zabavno kao što je Facebook nema nikakve veze sa politikom. Ali, dragi moji, sve je politika. Još prije nekoliko mjeseci, ljudi su se obrušili na Zuckerbergovu sestru koja je zastupala stanovište da bi Internet trebao biti u potpunosti oslobođen svih stega koje nose zakoni o privatnosti. Rijetko kome je palo na pamet da i njen brat dijeli isto mišljenje, pa se na sve to uglavnom gledalo kao na ženske nebuloze. Malo morgen!
Facebookovci su se, posebno ove godine, bacili na politiku kao ajkula na veliku plavu tunu: radi se sve kako bi se uticalo na vladine zvaničnike i zaštitilo od zakona o privatnosti na Internetu. Skoro su osnovali i FB PAC (Political Action Committee), vlastitu organizaciju za političko djelovanje pomoću koje će omogućiti svojim uposlenicima da daju donacije političkim kandidatima koji sjede u komitetima zaduženim za pokrivanje socijalnih medija, kao i onima koji idu u tom pravcu.
Iako petljanje u politiku od strane vlasnika internetskog “zemljišta“ nije ništa strašno (čak je i poželjno, jer svako mora zaštititi svoje interese), s obzirom na to da istu stvar godinama rade Google i Microsoft i druge kompanije, treba se zabrinuti zbog priče koja je Zuckerberga potaknula na učešće u političkim tokovima Amerike. Jedno je raditi u svom interesu i ne pretjerivati sa zahtjevima, a nešto sasvim drugo unajmljivati političke plaćenike pod maglovitom parolom “zaštite od zakona o privatnosti“.
Ko nam onda može garantovati da će sve ostati u granicama dobrog ukusa, budući da Facebook ionako napadaju zbog krađe privatnih podataka korisnika sa ciljem reklamiranja?
Prošle godine, Facebook je lobirao protiv zakona koji bi onemogućio prikazivanje brojeva telefona i adresa maloljetnika na ovoj i drugim socijalnim mrežama.
Posebno treba brinuti zbog toga što se iz Facebooka ne opterećuju kakve konsultante će zaposliti – da li su to republikanci ili demokrati. Bilo bi fino znati kojoj političkoj opciji se stremi, jer neselektivno ponašanje u politici može značiti samo jedno: sve može proći, dok god Zuckerberg ostvaruje svoj naum.
Koji? To očigledno samo on zna. I možda njegova sestra.
Iako se sa lobiranjem u Washingtonu započelo još 2007. godine, sve je to bila mala maca naspram sadašnjeg aktivizma, jer su ovaj put itekako privukli pažnju medija. Ove godine potrošili su 550.000 dolara na lobiranje i zaposlili određen broj GOP konsultanata, odnosno onih iz stranke republikanaca (Grand Old Party). Nimalo im ne smeta činjenica da skoro 80% njihovih uposlenika podržava demokrate i da su zbog toga prethodnih godina upravo njima otišle pare Fejsovih uposlenika.
Dok se cjelokupna situacija u vezi sa ovim famoznim zakonima o privatnosti na Internetu ne iskristališe, možemo biti sigurni samo u jednu stvar, iako neizvjesnu: onog trenutka kada ovakve mreže postanu bogatije od matične države, sve će biti moguće.
Facebook depresija
Prema najnovijoj studiji edinburškog Napier univerziteta, Facebook kod korisnika može izazvati, i sve više izaziva, depresiju, anksioznost (nervozu), kao i sve veći stres. Samo odbijanje zahtijeva za prijateljstvom izazvalo je kod čak 35 procenata ispitanika osjećaj krivice, dok je njih dvanaest posto reklo da ih samo korištenje Facebooka čini anksioznima. Studija je sprovedena na otprilike dvjesto studenata.
Mnogi korisnici postaju paranoični ukoliko im neko odmah ne odgovori na poruku, a depresiju izazivaju i nedostatak stvarnih kontakata sa ljudima, te tzv. Facebook “fotošopiranje života“. To bi značilo da što više gledate i čitate o savršeno predstavljenim životima i godišnjim odmorima drugih ljudi, to više možete biti pogođeni depresijom, jer bi vam se moglo učiniti da vaš život nije ni upola tako sadržajan, zanimljiv ili savršen kao onaj sa tuđih news feedova.
Ista je stvar i kod tinejdžera. Iako se psiholozi ne mogu složiti oko toga da li je depresija koja se sve češće javlja kod tinjdžera jednostavno posljedica korištenja svih socijalnih mreža ili je isključivo Facebook kriv za taj osjećaj, pedijatrica Gwenn O’ Keffee tvrdi da pojedini aspekti Facebooka mogu jako loše uticati na tinejdžere koji već imaju problema sa niskim samopouzdanjem.
Posmatranje drugih kao savršeno sretnih i složnih na fotografijama izaziva osjećaj neuspjeha i zavisti kod tinejdžera. Pored toga, depresiju izaziva i, posebno kod tinejdžerki, neprestano razglabanje o nekom problemu sa prijateljima. Tako imaju osjećaj da se ne miču sa mjesta, a problem je i dalje tu.
Ovo bi vam trebalo olakšati dušu kada sljedeći put pomislite da neko živi puno boljim, sretnijim i sadržajnijim životom nego što je vaš. Kao što i sami možete zaključiti, uglavnom je ili riječ o dobroj samopromociji ili o napornim hvalisavcima. A ko njih još voli?!
Zovem se Simonida Puhalo i ja sam FOMO
Provjeravate li svoj Facebook status svake dvije minute? Smatrate li da ćete propustiti nešto bitno ako ne odete na neku zabavu na kojoj će biti vaše društvo sa Facebooka? Trpi li vaš poslovni, privatni ili “normalni“ život zbog Facebooka? Ako je barem jedan odgovor na postavljena pitanja potvrdan, dobrodošli u klub FOMO ovisnika!
FOMO (Fear of Missing Out) ustvari je engleska skraćenica za još jednu ovisnost (ili bolest, zavisi koga pitate), koju nam donose moderno vrijeme i tehnologije, a odnosi se na strah od propuštanja. Zapitat ćete se “propuštanja“ čega? Pa svega: strah od propuštanja novih događaja, zabava, networkinga… Strah da će se nešto strašno desiti ukoliko ne provjerite svoj Facebook status svake bogovetne minute, tako da na Facebooku već postoji nekoliko grupa koje pozivaju FOMO “bolesnike“ da se udruže.
Neki psiholozi također smatraju da bi se ova pojava itekako trebala tretirati kao stvarni poremećaj, pa čak i bolest. Životni trener, Charlotte Austin, kaže da su: “FOMO bolesnici svi odreda spremni otići na svaku zabavu za koju im je stigla pozivnica preko Facebooka“.
Ova ovisnost sve više utiče i na posao: radnici koji rade u kancelarijama provjeravaju svoje poruke u prosjeku trideset puta po satu, što bi značilo svake dvije minute ili češće. Spooky! Zbog toga što ljudi provjeravaju i šalju poruke i tokom vožnje, širom svijeta došlo je do povećanja saobraćajnih nesreća. Nije bez veze Oprah sprovodila kampanju protiv korištenja mobitela prilikom vožnje!
A vi dobro razmislite kada u toku vožnje poželite virnuti na svoj Facebook status: da li vam je bitniji život, a i vrijedan automobil, ili je ipak vrednije iste sekunde provjeriti poruku!?
Seksualni predatori ne žive samo od režanja
Kao da nije dovoljno to što na Internetu ionako možete naći skoro sve – od apsolutno bezopasnih, pa sve do najsumnjivijih mogućih stvari – sada još i sa Facebooka vrve, ma prosto se presipaju fotografije maloljetne djece?! Znate li da novinari ne smiju snimiti, niti slikati maloljetnika bez dozvole roditelja? E, pa, radujte se novinari cijeloga svijeta, sudeći po broju roditelja koji na Facebook rado postaju fotografije svojih najmilijih, u budućnosti neće biti problema za dobivanje takve dozvole!
Svi znamo da su pedofili svugdje oko nas: na poslu, u školi, a često i u porodici. Pored toga što mogu posmatrati maloljetnike u vrtićima, parkovima i na TV programima (Internet da i ne spominjemo), zašto im olakšavati pa postavljati fotografije vlastite djece javno jer, za one koji toga nisu svjesni, njima je dovoljan samo jedan pogled.
Još kada znate da se posredstvom socijalnih mreža može doći do gomile podataka o nekome, uključujući i grad u kojem živi, kao i adresu stanovanja, jeza da vas obuzme.
Ma koliko vjerovali nekim ljudima, na Internetu je tako lako biti ko god želite biti. Iako su sajtovi poput Facebooka i Myspacea očistili stranice od poznatih seksualnih prestupnika, ko vam može garantovati sigurnost od onih nekoliko miliona još neregistrovanih? Jedini način da se zaštitite, a savršenog načina za zaštitu djece od seksualnih predatora nema, jeste barem im ne olakšavati. Jedno je staviti svoje fotografije sa ljetovanja na “zid“, a nešto sasvim drugo stavljati fotografije svoje djece tako da ih svako, i dobronamjeran i nedobronamjeran, može vidjeti.
Na kraju krajeva – čemu to? Dovoljno je da znate da su vam djeca slatka, a prijateljima njihovu slatkoću uvijek možete pokazati i privatno.
Budeš malo nezreo i izgubiš posao
Ma šta da su vam roditelji govorili, ne postoji zreo čovjek. Postoje samo oni koji tu zrelost dobro glume. Biti nezreo je sasvim Ok, ali u privatnosti vlastitog doma. Volite vrijeme provoditi za kompjuterom? Volite se kreveljiti i piti pivo obučeni samo u najosnovnije gaćurke? Ili se više volite dernjati uz utakmice dok vam glasnice ne zaškripe? Ma sve u redu! Imate puno pravo na to, bez obzira šta da vam roditelji ili supružnici govorili. Ali nikad, baš nikad, nemojte neku od svojih ludorija postaviti na Internet! To bi vam mogao biti kraj. Profesionalno samoubistvo. Nakon toga, vaša profesionalnost, ineligencija i sposobnosti mogu prestati postojati za poslodavce. Kako sadašnje, tako i buduće.
Nisu nepoznati slučajevi gubitka poslovnih šansi, te šansi za napredovanje zbog fotografija pojedinaca u pripitom stanju, koje su dotični nepažljivo postavili na Facebook ili neku drugu društvenu mrežu. Ista stvar je i sa neprikladnim komentarima. Jedan učitelj CMS-a (američka federalna zdravstvena agencija Centers for Medicare & Medicaid Services) je, zahvaljujući komentarima na Facebooku, za koje je njegov šef smatrao da su rasistički, dobio otkaz, dok je još nekoliko njih bilo suspendirano sa posla također zbog postanja na Fejsu.
Michelle Fish, direktorica američke savjetodavne firme Integra Staffing & Search, izjavila je da uvijek provjerava moguće uposlenike preko Facebooka i Myspacea prije nego što odluči koga će pozvati na intervju. Tom prilikom je naglasila:“Ako na Internetu vidim nešto što nije baš reprezentativno, uopšte ne želim ni razmišljati o intervjuu.“
Eto zbog čega trebate dobro pripaziti ako se služite Facebookom i drugim društvenim mrežama – nema nikakve veze što se navedeni primjeri odnose na američke radnike; vaši budući šefovi, odakle god da bili, sigurno neće propustiti šansu da vas provjere ukoliko mogu, i to unaprijed.
Nemojte pomisliti da vam savjetujemo da se u potpunosti odreknete društvenih mreža kao vida zabave jer imaju one i svojih dobrih strana. Samo vam želimo ukazati na potencijalne opasnosti kako biste ih na vrijeme znali prepoznati i izbjeći. To vam je isto kao i sa promotivnim kampanjama za siguran seks: koristite društvene mreže, ali odgovorno!