sf.corner
Predstavljamo: Adnadin Jašarević
Imamo domaće
U ovoj rubrici smo do sada u nekoliko navrata predstavljali stvaraoce iz oblasti SF. Svi su oni bili poznati i po nečem interesantni i svi su bili stranci. Sada, po prvi put predstavljamo domaćeg čovjeka, autora iz Zenice Adnadina Jašarevića (štampano u novembru 2003).
 |
|
Prije nekoliko brojeva u Infu sam se osvrnuo na almanah "Prometej" kao je jedino i rijetko izdanje ovog tipa u BiH. Nedugo zatim sam od njegovog urednika dobio dvije knjige i time stekao mogućnost da predstavim njihovog autora.
Adnadin Jašarević je rođen u Zenici 1968. godine, gdje i sada živi. Od 1981. aktivno se bavi pisanjem, a objavljivao je svoje priče u mnogim respektabilnim časopisima ("Književna riječ", "Krijesnica", "Album", "Hijatus", itd.). Trenutno radi na zeničkoj televiziji i uređuje već pomenuti almanah fantastike. Njegovo književno usmjerenje nije naučna fantastika ali je svakako obiluje fantazijom; više je okrenut bajkovitom dijelu čovječije duše; borbi dobra i zla, svjetla i tame; i sve je to protkano upečatljivim tragovima našeg podneblja i filozofskim nasljeđem nekadašnje (mnogo jače) Bosne.
Ovdje ću samo dotaknuti njegove radove koje sam imao priliku pročitati. To je roman (prvi ovakve vrste u našoj zemlji) "Nedovršeni svijet". U uvodu ove knjige stoji citat iz "Gospodara prstenova" (J.R.R. Tolkein), što kasnije kada sam roman pročitao uveliko objašnjava Adnadinovu veliku ljubav i poštovanje prema ovom velikanu fantastike. Autor, naime ne krije svoju motivaciju za pisanje ovog romana u očaravajućem svijetu Hobita. Čak i jedan lik iz prijašnjih vremena nosi Tolkein-ovo ime. Radnja romana (koji je prvi od planirana tri dijela) je smještena u neko nepoznato prošlo (ili buduće) vrijeme u kome glavni junak Morin otkriva na bolan način da je on jedan od "izabranih" ljudi sa talentom da snovima stvara (isto tako i uništava) svjetove. Uz družinu koja ga štiti i pomaže mu on kreće na put ka suočenju sa samim sobom. Prizori i događaji su opisani izvanredno poetično i živo, a oslikavaju odavno zaboravljene ljepote koje mogu sanjati samo sretni ljudi.
Druga je knjiga pripovjedaka "U dvorani ogledala", koja je na prvi pogled jako različita, jer govori o vremenima kada je Bosnom jahao Kulin ban. Sve priče su na neki način povezane sa njim, ili u glavnoj ulozi ili sa njegovim preživljavanjem stvarnosti. Rekao sam, na prvi pogled, jer je i ovdje jezik bajkovit i oživljava stare bosanske legende kroz likove vila, junaka, strašnih stvorova mraka i sjajnih mladih ljepotica.
Kada se pročitaju ove knjige, shvati se u stvari kolika je šteta što je aktuelna epska bh književnost gotovo zamrla i što sada caruje dnevno-političko autorstvo (najraznovrsniji memoari, sjećanja i istorije). Pored doprinosa žanru fantastike (koji je ovdje uvijek bio podcijenjen) knjige Adnadina Jašarevića vraćaju i nadu da će nove, snažne generacije autora okrenuti novi list i ponuditi duhovnost i mudrost ovog podneblja koja ostalom svijetu toliko nedostaje.
12.1.2006|
Dragiša Marek
| INFO magazin broj 70